Enver-Mehe-Brkic, hydrogeological research of mineral and drinking waters, BiH
Voda je izvor i osnov života!

2015._2018. "Tuzlanski kiseljak Mg++" - Aktuelni radovi i situacija




 
Posjetitelj stranice je iz:    us

 //enver-brkic-hidrogeolog.page.tl/2015-.--.-~-.-2018-.---g-Tuzlanski-kiseljak-Mg%2B%2B-g--_--Aktuelni-radovi-i-situacija.htm
   

2015._2018.  Tuzlanski kiseljak Mg++
Aktuelni radovi i situacija

Poštovani,

                           Nakon višegodišnjeg  neadekvatnog inspekcijskog nadzora  i nestručnog održavanja istražno-eksploatacione bušotine prirodne mineralne (kisele) vode pod nazivom  IEB-1 na Ljubačama, uspješno urađene još 1998. godine,  došlo je do njene  propasti (havarije) iako je tehnički  već bila  potpuno finalizirana za eksploataciju sa potvrđenim rezervama i kvalitetom prirodne mineralne vode. Naime, poslije dužeg vremena  neadekvatnog stručnog održavanja i niza nestručnih manipulacija ušćem bušotine od strane nosioca koncesije  (Pivare Tuzla) te nestručne improvizacije u cilju odvođenja  samoizliva mineralne vode manjeg kapaciteta za lokalno stanovništvo na udaljenost od preko 100 m (izvan buduće ograde izvorišta),  bušotina je konačno ugušena i havarisana. Došlo je do neizbježnog nekontrolisanog proboja plina CO2 pored bušotinske konstrukcije do površine terena, usljed čega je prirodni samoizliv prestao. Kako je ta bušotina izgledala 1998.godine, a kako 2015.godine, vidi se na priloženim  fotografijama u nastavku.
 
 
Bušotina IEB-1 Ljubace, 1998.g



Havarisana bušotina IEB-1 Ljubace, 2015.g



Nosilac Koncesije na istraživanje i eksploataciju izvorišta prirodne mineralne vode pod imenom "Tuzlanski kiseljak Mg++", Pivara Tuzla je, u prethodnom periodu,  bez pokušaja eksploatacije ove vrlo izdašne bušotine  pristupio izradi novog vodozahvata (bušenog bunara prečnika 250 mm i dubine 100 m) u neposrednom okruženju bušotine IEB-1. Izrada tog vodozahvata je, navodno, vršena prema Glavnom rudarskom projektu, u čijoj je izradi kao glavni saradnik bio i autor, vlasnik ove webstranice. Iz nepoznatih razloga investitor, Pivara Tuzla, je propustila mogućnost da istog uključi čak ni u obavezni projektantski nadzor na izradi ovog specifičnog i specijalističkog objekta.  Prema kasnije dostupnoj dokumentaciji i konačnom izgledu rađenog i napuštenog bunara, očito je da su i  izabrani izvođač i stručni nadzor bili bez iskustva u izvođenju ovakvih specijalističkih hidrogeoloških radova i objekata. Naime, očito je da je Izvođač  na silu, bezuspješno, pokušavao da izradi ugovoreni zahvat (bušeni bunar) ili postigne bilo kakav pozitivan rezultat tj. da na zahvatu dobije ili vodu ili plin CO2!. Morao je imati jake noćne more zbog činjenice da ta voda i taj plin već ističu 10-tak m dalje i to u značajnoj količini i pod značajnim pritiskom! Nakon niza neuspješnih pokušaja i improvizacija u dužem vremenu, kojima je uništen (havarisan) te ostao nedovršen i pomenuti bunar, ivođač je morao odustati tj. napustiti lokalitet. Ovim radovima je izazvana  destrukcija i zarušavanje podzemlja oko bušotine neuspjelog bunara što se odrazilo čak do površine terena, sa vidljivim slijeganjem terena oko bunara. Na priloženim fotografijama se vidi položaj ovog neuspjelog bunara u odnosu na bušotinu  IEB-1, sa ulegnućem neposredno uz betonski blok bunara.

 
                                                      

 
Položaj i izgled  neusjelog bunara EB-1_Ljubace, sa ulegnućem pored betonskog šahta,  2011.g.
U pozadini se vidi ograđena i zaštićena produktivna bušotina IEB-1





 Izgled napuštenog bunara EB-1_Ljubace 2016.g, nakon uklanjanja betonskog bunarskog šahta, a radi pokušaja njegove revitalizacije


U avgustu  2015. godine, na inicijativu nosioca Koncesije za istraživanje i eksploataciju ovog izvorišta - Pivare Tuzla, došlo je prvi put do mog stručnog angažovanja po Ugovoru o pružanju  projektantskih i konsultantskih usluga, na rješavanju problematike sanacije i eventualne revitalizacije ovog izvorišta.
Nakon nekoliko sastanaka dogovorena je realizacija mog Programa i sadržaj rada na pokušaju sanacije ove bušotine o čemu je, nakon njegove realizacije,  sačinjen pisani " I Izvještaj",  priložen u nastavku.
 


                                                           I Izvještaj

             o provedenim radovima na pokušaju sanacije i revitalizacije bušotine IEB-1, Ljubače


 

U skladu sa Zapisnikom sa sastanka na temu ''Rješavanje problematike sanacije (revitalizacije) bušotine IEB-1 Ljubače, dana 15.09.2015.godine na lokalitetu Ljubače izvršeni su određeni hidrogeološki radovi sa ciljem sanacije kanala bušotine i dobijanja ponovne prirodne erupcije plina i vode na bušotini, koja je prije početka radova izgledala kao na slici br.1
 
slika br.1
 
 
 
Prema nacrtu i tehničkim zahtjevima stručnog saradnika-konsultanta, Brkić Envera, dipl.ing. hidrogeologije, urađeno je sljedeće:

-       napravljen je i postavljen poseban armaturni sklop na tjeme bušotine IEB-1,
-    obezbjeđen je kompresor za zrak kapaciteta do max. 6 bara i izvršeno pobuđivanje erupcije    
     airliftom
-    korištene su dvije cisterne vode (ukupno 21 m3) te su urađeni potrebni priključci, armature,
     ventili, fleksibilna crijeva i dr. kao na slici br.2 i 3

    
slike br.2 i 3
 
 
U toku radova  vršeno je i osmatranje fizičko-hemijskog kvaliteta vode iz bušotine te registrovano da u:

12h 35' – iz bušotine izlazi pitka zamućena voda,
 
 
12h 45' – pojava sitnih frakcija taloga, voda pitka
 
12h 50' – početak gubljenja vode oko bušotine,
 
12h 54' – voda oko konstrukcije bušotine  je intenzivno zamućena,
 
14h 00' – uzeti uzorci vode iz bušotine IEB-1  i iz cisterne. 
 
16h 00' – uzeti uzorci vode iz bušotine nakon erupcije
 
Također su uzeta dva uzorka vode u 14 h i 16 h i dati na labaratorijsko ispitivanje u Pivari, nakon čega su dobijeni rezultati. U uzorku u 14 h magnezij je iznosio 145 mg/l, a u 16 h vrijednost magnezija je bila 804 mg/l. Na osnovu provedenih terenskih i labaratorijskih ispitivanja, vidljivo je da je voda iz bušotine IEB-1 nakon erupcije mineralizovana. U 14h 30'' završeno je utiskivanje vode, dok je utiskivanje zraka obustavljeno u 15h 35'.

Nakon demontaže armaturne konstrukcije i konstrukcije za vještački air-lif, u 15h 48' došlo je do aktiviranja prirodnog air-lifta tj. do umjerene samoerupcije mineralne vode i plina CO2.  što se može vidjeti na Slici broj 4.i 5. Tokom samoizliva u orijentacionoj količini od cca 2-3 l/sec voda je bila zamućena i iznosila je sitan talog.
 

   
 slike br 4 i 5

Uspostavljena "erupcija" odnosno prirodni air-lift mineralne vode i plina CO2   je trajala cca 15 minuta, nakon čega je ista u potpunosti prestala. Prilikom obilaska lokacije sutradan, 16.09. 2015.godine, konstatovano je da na bušotini nema niti samoizliva niti ima isticanja vode i plina oko bušotine, što se može vidjeti na slici br.6.

 
slika  br 6
 
 
P.S.

Nakon sastanka održanog u Pivari Tuzla 16.09.2015.godine, a nakon analize provedenih radova i dobijenih pozitivnih rezultata, dogovoreno je da se sačini ovaj izvještaj za Direktora Pivare i da stručni saradnik-konsultatnt po Ugovoru sa Pivarom Tuzla, Enver Brkić, što prije sačini i dostavi svoj Prijedlog za dalje aktivnosti.
 
 
 


Izvještaj sastavili:

1.mr.sci.Enis Bajramović,dipl.ing.____________________________

 
2.Alma Selesković, dipl.ing.geol._____________________________

3.Enver Brkić, dipl.ing. hidrogeolog.__________________________

 
Radove su izveli:

  1.  ''PIVARA'' d.d. Tuzla

  2.  ''GEOSERVIS'' d.o.o. Živinice
  3.  ''GEA'' d.o.o. Tuzla  i
 
  4.    Stručni saradnik-konsultant: Enver Brkić, dipl.ing. hidrogeolog

Dostavljeno: 

1 x Direktoru Pivara Tuzla, d.d.
 

1 x Federalnom ministarstvu rudarstva, industrije i energetike ,

                      
Prilog: kopija zadnje strane sa potpisima

 
U skladu sa zaključkom iz prethodnog, I Izvještaja i Zapisnika, Investitoru je 21.09.2015.godine  dostavljeno i Stručno mišljenje o dobijenim rezultatima i Prjedlog daljih  aktivnosti prema aktu u Prilogu.

 

 



 



 
           Po ovom prijedlogu daljih aktivnosti Investitor je nastavio  samostalno  izvoditi pojedine radove, bez konsultacija sa mnom i bez mojeg učešća u njihovom izvođenju.  Po naknadnom saznanju od predstavnika investitora koji je učestvovao u izvođenju ovih radova kao i po dobijenim foto i videozapisima o tome, vidljivo je da je ovakav "na svoju ruku" pokušaj  sanacije ove havarisane bušotine, bio potpuni promašaj. Naime, jednostavnim  površinskim zatrpavanjem betonom havarisanog kanala bušotine  i bušotinskog okruženjauz istovremeno pogrešno kompresiranje ("šutiranje")  bušotine u njenom filterskom dijelu, očito, saniranje nije ni moglo biti  uspješno. Rezultat je  još veća havarija tj. još veči proboj plina i vode kroz vanjski kanal  bušotine i svježu betonsku  ploču, kao na slikama  u prilogu.
 
 
 
Pogrešno kompresiranje filterske zone bušotine


 
Rezultat: Neuspješan pokušaj betoniranja pod erupcijom plina
 
 
           Nakon ovog neuspjelog pokušaja Investitor  se ponovo obratio  za  nastavak saradnje i završetak radova na sanaciji ove bušotine.S obzirom na to da je pomenutim prethodnim radovima havarija bušotine povećana, a time i šansa za jednostavnu sanaciju promijenjena, zbog većeg prodora plina CO2 oko bušotine, predložio sam nastavak sanacije po  Programu dodatnih, neophodnih radova, u dvije varijante,  kao u prilogu.



 

 
 
 
Predloženi Program radova Investitor je u cjelosti prihvatio i isti je trebao biti realizovan u toku mjeseca novembra 2015.godine, ali nije. Do djelimične realizacije programiranih radova je došlo tek u decembru 2015.godine, zbog dinamike koju je određivao Investitor. U međuvremenu tj. tokom cijelog novembra na bušotini se odvijala pojačana erupcija (havarija)  plina i vode,  prouzrokovana prethodnim pogrešnim i neuspjelim pokušajem sanacije, bez stručnog hidrogeološkog nadzora.  Neposredno pred početak radova po usvojenom Programu,  krajem novembra 2015.godine, erupcija plina CO2 i mineralne vode na bušotini i oko nje je u potpunosti prestala što je ukazivalo na ponovnu havariju, tj. na ponovno, novo, zarušavanje podzemlja u filterskom zaleđu bušotine!  Radovi su otpočeli uz neminovnu promjenu odnosno prilagodbu usvojenog Programa rada novonastaloj situaciji.

Nakon izvršene građevinske sanacije (tamponiranja) gornjeg dijela profila i okruženja bušotine  u okviru Prve varijante usvojenog Programa, izvršen je i pokušaj revitalizacije erupcije plina CO2 i mineralne vode na bušotini IEB-1, u čemu se djelimično uspjelo. Naime, vještačkim air-liftom je revitaliziran približno raniji kapacitet mineralne vode, ali nije došlo do obnavljanja samoizliva (prirodne erupcije mineralne vode i plina ), zbog zarušavanjem spriječenog dotoka plina CO2 prema bušotini. Opisano  ranije pogrešno izvođenje sanacije je izazivalo još veću havariju, tj. zarušavanje donjeg dijela bušotine sa blokadom kanala kojim dotiče plin CO2 u zaleđe filtera bušotine. O realizaciji tih radova  iz ovog usvojenog Programa  i postignutim rezultatima je, takođe,  sačinjen  i Investitoru dostavljen  " II Izvještaj" o provedenim radovima i dobijenim rezultatima sa Prijedlozima za dalji rad,  kao što se vidi u prilogu. 

PS.

Radove Druge varijante  usvojenog Programa na 
neuspješnom bunaru EB-1 u neposrednoj blizini, Investitor je, nažalost, opet  izvodio u vlastitoj režiji i na svoju ruku, pa rezultati nisu mogli biti prikazani u mom priloženom Izvještaju.


 

 
 

 
 
 
 


 
Nakon dostavljanja ovog II izvještaja Investitoru 15.12.2015.godine Investitor se nije više oglašavao u smislu dogovora oko daljnjih radova tj. nije došlo do obnavljanja ugovora o mom angažovanju za 2016.godinu. Neposrednim uvidom na terenu dana 31.12.2015.godine ustanovio sam da je bušotina iEB-1 konačno obezbijeđena rešetkastom konstrukcijom kako je predviđeno Programom, ali i da je još uvijek "mrtva" tj. na bušotini niti oko nje nije još bilo nikakvih znakova prodora (erupcije plina). Ovo je ukazivalo na ozbiljne razmjere poremećaja podzemlja u filterskoj zoni bušotine i iznad nje. U prilogu je fotografija od tog dana.




 
Bušotina IEB-1, dana 31.12.2015. godine. Nema prodora niti plina CO2 niti mineralne vode u i okolo bušotine


Kao autor istraživač i projektant , samoinicijativno,  sam nastavio da pratim zbivanja na i oko ove istražno-eksploatacione bušotine. Prilikom obilaska ove bušotine dana  24.02.2016. godine ustanovio sam da je, negdje u periodu januar - februar 2016.godine, konačno  došlo do prirodnog obnavljanja, tj. ponovnog prodora plina CO2 i mineralne vode, ali ne na cijevi bušotine već okolo  prekrivne zaštitne betonske ploče oko bušotine. Prirodni plin CO2 je opisanim zarušavanjem očito bio spriječen da teče prema filterskom (prijemnom) dijelu bušotine koja je tokom zadnjih radova,  bila očišćena i ostavljena potpuno prohodna od dna do vrha. Pritisak nadolazećeg plina u zaleđu filtera bušotine je postepeno rastao dok konačno nije probio novi kanal kroz zarušeno okruženje, ali na višem nivou prema površini, u okruženju postojeće eksploatacone cijevi bušotine. Na bušotini niti u njenom okruženju nisu zapaženi tragovi nikakve aktivnosti Investitora od prethodnog vremena do tada. Nije mi bilo poznato da li je  investitor ovu pojavu registrovao.
Tada je, prema usvojenom ranijem Programu, bilo potrebno odmah pokušati ponovo pobuditi bušotinu preko specijalne ugrađene bakarne cijevne konstrukcije dužine 40 m, od vrha bušotine do nadfilterskog dijela, na način opisan u mom posljednjem Izvještaju. S obzirom na to da se Investitor i dalje nije javljao u vezi sa novonastalom situacijom (koju očito nije ni pratio), ostalo je da se čeka kada će to vidjeti i kada će se  sjetiti da pročita moj Izvještaj sa prijedlogom šta da se uradi u tom slučaju te da to i pokuša. To je, konačno, ali opet "na svoju ruku"  i urađeno, negdje polovinom ove godine. To je  informacija dobijena od predstavnika Investitora, na moj upit,  kada sam, ponovnim obilaskom bušotine 01.09.2016.godine, ustanovio da je bilo radova na bušotini i da je, u skladu sa očekivanjem, ponovo uspostavljen  ograničeni prirodni samoizliv mineralne vode i plina CO2.
 
Tom intervencijom je, preko ranije ugrađene bakarne cijevne konstrukcije i uz pomoć kompresora, po principu air-lifta, ostvaren  potpritisak u filterskoj zoni bušotine u odnosu na nadpritisak CO2 u širem okruženju, usljed čega je došlo do povlačenja i ograničenog proboja plina CO2 ponovo u bušotinu. Na ovaj način je  obnovljen samoizliv tj.  prirodna erupcija mineralne vode i plina što se vidi na slici u prilogu, od dana 01.10.2016.godine.




                   Bušotina IEB-1 sa loše improviziranim samoizlivom, 01.10.2016.g

Ovim je potvrđena moja polazna pretpostavka upućena Investitoru još prije početka ikakvih radova, da postoji realna mogućnost sanacije i revitalizacije bušotine IEB-1, koja je dugo bila u havarisanom stanju. Nažalost, dogovarane aktivnosti i usvojeni programi zajedničkog rada nisu  tekli u kontinuitetu i sa potrebnim uvažavanjem specifičnosti hidrogeološke problematike i struke od strane Investitora. Prihvaćenim planiranim radovima, u kritičnim fazama rada,
Investitor je znao  pristupati bez obavijesti i bez stručnog projektantskog nadzora tj. "na svoju ruku".  Ovo je možda bilo posljedica nastojanja da se nešto "uštedi" na projektantskim i stručnim uslugama, ali je  u konačnici,  rezultiralo samo djelimičnim i privremenim uspjehom. Ovako odrađen posao je nepotrebno otvorio i nova stručna pitanja i zasigurno nove buduće troškove, a koji se odnose na ponovno pribavljanje stručnih odgovora na to kako sada dalje, kao što su:
-     da li je dostignuti stepen revitalizacije IEB-1, u odnosu na ranije dokumentovano   stanje, maksimum koji se revitalizacijom može postići?

-     da li je novouspostavljeno stanje bušotine stabilno tj. da li može doći do ponovne blokade dotoka plina?

-     sa kojim novim, potvrđenim eksploatacionim rezervama  i kvalitetom mineralne vode Investitor može nadalje racunati sa ovog izvorišta, jer prethodni podaci i dokumentacija u vezi sa koncesijom sada ne odgovaraju trenutnom stanju?

-     na kojoj novoj lokaciji se može potencijalno uspješno  izgraditi drugi eksploatacioni bunar pošto je prvi pokušaj sa EB-1  propao, (kako se vidjelo na priložeim fotografijama)?

-     zašto je i  koliko je narušeno primarno izvorište plina CO2, kao ključno za ovo arteško izvorište, "osjetljivo" na eventualno ponovno zarušavanje krovine?
itd.

Zapažanje na dan 25.02.2017.godine


Dana 25.02.2017.godine sam ponovo obišao lokalitet bušotine na Ljubačama sa ciljem da vidim da li ima kakvih promjena u odnosu na stanje od 01.10. 2016.godine. Kako se na priloženim fotografijama vidi,  na bušotini i okruženju nisu izvođeni nikakvi novi građevinski radovi, a obnovljeni samoizliv na improvizovani  PVC odvod je ponovo prestao.  Prirodni plin CO2 se ponovo probio ispod prekrivne betonske ploče okolo bušotine... Ovo je, nažalost, normalno, jer je loša improvizacija i nestručna manipulacija ventilima na samoizlivu i ušću bušotine od strane investitora, stvorila dodatne hidrauličke otpore isticanju i ponovno "gušenje" tek obnovljenog i još nestabilizovanog  samoizliva. Postepeno rastući pritisak plina CO2, zbog pomenutog otpora na ušću bušotine, doveo je do ponovne havarije bušotine tj. do toga da se plin CO2 ponovo probije pored cijevi  bušotine, kroz već ozbiljno narušeno i još nestabilizovano bušotinsko okruženje....



 
 
Proboj plina CO2 i mineralne vode ispod pokrovne zaštitne ploče  bušotine IEB-1 Ljubače, 25.02.2017.

 
Prestanak improvizovanog samoizliva plina CO2 i mineralne vode iz  bušotine IEB-1 Ljubače, 25.02.2017.

 
 
Zapažanje na dan 05.01.2018.godine


Dana 05.01.2018.godine sam ponovo obišao lokalitet bušotine na Ljubačama sa ciljem da vidim da li ima kakvih promjena u odnosu na stanje od prošle godine. Posebno zbog toga što se iz nekih izvora moglo čuti da bi se stanje u vezi sa ovim projektom moglo značajno promijeniti!? Iskreno se nadam da ta promjena može biti samo pozitivna, jer, navodno, "Tuzlanski kiseljak Mg++" u nekoj formi preuzima vrlo uspješna mega kompanija "Bingo" Tuzla. Znajući šta i kako ta kompanija radi na komercijalnom tržištu i u vlastitoj proizvodnji, vjerujem da je neko u toj kompaniji prepoznao ogromni potencijal i vrijednost  "Tuzlanskog kiseljaka Mg++" kao lokalnog resursa rijetkog kvaliteta na širokom prostoru Balkana.
Na današnji dan, nažalost, izvorište ovog neiskorištenog domaćeg bogatstva izgleda jadno da jadnije ne može biti  i na najjednostavniji način govori o nama odnosno o tome ko smo, šta smo, kakvi smo i koliko znamo...Nakon skoro 20 godina "gazdovanja" koncesijom za istraživanje i eksploataciju izvorišta "Tuzlanskog kiseljaka Mg++" od strane ugovornog nosioca koncesije Pivare Tuzla d.d. i isto tako "odgovorne" brige nadležnih organa koji su izdali i nadzirali korištenje  te koncesije  naredne slike najjednostavnije pokazuju do čega je to dovelo...


 
Bušotina IEB-1 Ljubace 1998.g, ograđena i zaštićena prije 20 godina


 
 

Razrušena zaštitna ograda i smetljište oko iste bušotine danas, nakon 20 godina "gazdovanja"





Proboj plina CO2  okolo cijele zaštitne betonske ploče bušotine IEB-1
 





Izgled česme sa "kiseljakom" za građane, nakon havarije bušotine


Nastavlja se....
 


Neki rezultati hidrogeoloških istraživanja u mojoj profesionalnoj karijeri, do penzionisanja i dalje.